Specijalne olakšice i povlašćeni poreski režim za investitore

Specijalne olakšice, povlašćeni poreski režim kao što je oslobađenje od PDV-a i carine na uvoz sirovina i materijala za proizvodnju robe za izvoz, mašina, opreme i građevinskog materijala dovolјan su motiv za osnivanje slobodnih zona u RS.

Velika pogodnost poslovanja je i ta što je uvoz i izvoz robe u zonu neograničen. Roba koja se iz zone uveze na domaće tržište podlјeže režimu uvoza strane robe. Poslodavcima unutar slobodne zone omogućen je zakup poslovnih prostorija, radionica, skladišta, takođe, pod povolјnim uslovima.

U Republici Srpskoj postoji sve veća zainteresovanost lokalnih zajednica i privrednih subjekata za formiranje slobodnih zona, zbog čega su vlasti aktivno krenule u realizaciju ovog cilјa. Naime, Vlada RS je početkom godine usvojila novi Zakon o slobodnim zonama RS, a potom i prateće podzakonske akte. Cilј novog zakona je da se oblast slobodnih zona precizira, inovira i doradi, a namjera je bila i da se ovaj instrument ekonomske politike dodatno promoviše.

Kao je istaknuto iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS trenutno se radi na tome da omogući oslobađanje plaćanja PDV-a na energente što će, kako kažu, u velikoj mjeri doprinijeti efikasnijem funkcionisanju slobodnih zona.

Da su slobodne zone razvojna šansa za domaću privredu i pokretač ukupnog ekonomskog razvoja, prepoznale su i lokalne zajednice. Svjesne su da će njihovo osnivanje značiti nove investicije, nova radna mjesta, te povećati obim spolјnotrgovinske razmjene. Otvaranje prve slobodne zone u Republici Srpskoj uskoro je planirano u Trebinju. Pojedine jedinice lokalne samouprave kao što su Gradiška, Prijedor, Zvornik, Bratunac, Vlasenica, Sokolac i Šamac, takođe su prepoznale značaj ovog instrumenta za privlačenje novih investicija i iskazale interes za slobodne zone, u pravcu formiranja novih ili prerastanjem postojećih poslovnih zona u slobodne.

Prva slobodna zona u Trebinju

Povolјan geografski položaj Trebina, odnosno tromeđa tri države – BiH, Hrvatske i Crne Gore i raskrsnica puteva kojima je najkraća veza kontinentalnog dijela sa obalom mora, te međunarodni granični prelazi I kategorije preko kojih se obavlјa prevoz svih vrste robe, svrstavaju ovaj grad među veoma povolјne lokacije za osnivanje slobodne zone.

U cilјu što brže realizacije ovog projekta, gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić i ministar finansija RS Zora Vidović usaglasili su lјetos da će Vlada podržati izgradnju slobodne zone u tom gradu, koja će omogućiti brži i efikasniji privredni razvoj. Ćurić je tada istakao da će ka Vladi RS konkurisati sa projektnim prijedlogom buduće slobodne zone, koja je planirana na 10 hektara površine, sa mogućnošću proširenja na 100 hektara.

– Dogovor je da to bude prijedlog projekta do 1.000.000 KM što će nam biti veoma značajna sredstva za realizaciju ovog važnog projekta, kojim će stvoriti uslovi za otvaranje novih radnih mjesta – naveo je tom prilikom Ćurić.

On je podsjetio da će Trebinje, kao i u mnogim drugim projektima i programima, biti prva lokalna zajednica u Republici Srpskoj u kojoj će se formirati slobodna zona, koja će omogućiti brojne povlastice privrednicima.

Ćurić je naveo da očekuje da će izvođač radova na izgradnji slobodne zone biti poznat do kraja godine.

Pregovori za ulaganje u slobodnu zonu u Bratuncu

Nakon Trebinja, Bratunac je druga jedinica lokalne samouprave koja je otišla najdalјe u realizaciji osnvanja slobodne zone. Naime, u neposrednoj blizini novog mosta i graničnog prelaza Opština Bratunac uz podršku vlada RS i Srbije planira da izgradi slobodnu zonu. Ona će se prostirati na površini od oko 40 ha i biće u potpunosti infrastrukturno opremlјena.

Namijenjena je otvaranju kapaciteta prerađivačke industrije uz mogućnost da se u neposrednoj blizini graničnog prelaza, uz rijeku Drinu, izgradi dio smještajnih i trgovačkih kapaciteta.

Načelnik opštine Bratunac Srđan Rankić spreman je da domaćim i stranim investitorim ponudi lokacije pod veoma povolјnim uslovima, kao i brzu i efikasnu uslugu lokalne administracije.

Interesovanja za proširenje svog poslovanja u budućoj slobodnoj zoni Bratunac potvrdilo je već nekoliko kompanija iz Srbije i BiH. Među prvima zainteresovanost su potvrdile kompanije Ekonomik Group iz Beograda, koja je odlučila da u Bratuncu otvori pogon za proizvodnju termoizolacionih panela i zaposli oko 80 radnika, kao i Jokić – Invest iz Zvornika, koja će se u Bratuncu baviti proizvodnjom građevinske galanterije, te će zaposliti oko 50 radnika.

U toku su pregovori načelnika opštine Bratunac Srđana Rankića sa nekoliko lokalnih i stranih kompanija iz oblasti proizvodnje obuće, drvne i metalske industrije, kao i pregovori sa kompanijama iz oblasti turizma i trgovine.

Planovi za Zvornik

Kolika je zainteresovanost Zvornika za uspostavlјanjem ove zone potvrdio je u intervjuu za eKapiju gradonačelnik Zoran Stevanović. Prema njegovim riječima, Zvornik ima idealan položaj na raskrsnici puteva i na granici sa Republikom Srbijom.

– Razvoj slobodne carinske zone kao takve pretpostavlјa privlačenje lјudi koji se bave biznisom. Kao što znamo slobodna zona je najvažnija privredno-politička mjera na području carinskih olakšica, znači da će biti omogućeno uvoziti strane proizvode bez plaćanja carinskih obaveza, ako se ti proizvodi ili od njih proizvedena finalna roba ne uveze na nacionalno carinsko područje. Kao takva zona je sastavni dio privrednog prostora. Smatram da bi ionako već aktivno područje oko graničnih prelaza na području Zvornika postalo još frekventnije i vjerovatno bismo govorili o poslovima i profitima koji bi uveliko prevazilazili postojeću situaciju. Osnivanjem slobodnih zona mi prevazilazimo prepreke koje se tiču investiranja u privredu, uklјučujući restriktivnu politiku, loše upravlјanje, neadekvatnu infrastrukturu, pristup zemlјi i slično.

Za formiranje slobodne zone u Gradišci 400 ha zemlјišta

Važan geostrateški položaj Gradiške koja se nalazi na samoj granici sa Hrvatskom, tj. Evropskom unijom, kao i najprometniji granični prelaz u BiH značajni su potencijali za razvoj slobodne zona.

– Granični prelaz Gradiška je strateški na najpovolјnijom mjestu u RS i BiH zbog čega je i najfrekventniji i pokriva najveći dio potreba graničnog prometa sa Evropskom unijom. Neposredno uz granični prelaz predvidjeli smo prostornim planom 200 hektara zemlјišta za uspostavlјanje zona – slobodne ekonomske zone i poslovne zone, a ujedno, rezervisano je dodatnih 200 hektara na istoj lokaciji u cilјu mogućeg proširenja, odnosno pokrivanja svih perspektivnih potreba u oblasti uspostavlјanja zona – rekao je gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić za eKapiju.

Dodao je da planirane zone kod graničnog prelaza daju izuzetnu šansu potencijalnim investitorima iz nekoliko razloga, a prije svega zbog graničnog prelaza sa EU, zbog povezanosti autoputa Gradiška-Doboj i Koridora 5C, povezanosti sa autoputem Beograd–Zagreb nakon izgradnje novog mosta na Savi.

– Sve navedeno obezbjeđuje jedinstvene poslovne uslove potencijalnim investitorima, pogotovo onima koji su orjentisani na značajnije izvozno-uvozne potrebe – smatra Adžić.

izvor: ba.ekapija.com