Da su poslovne ideje svuda oko nas i da ih samo treba prepoznati, dokazuje primjer Đorđa Gračanina iz Istočnog Sarajeva koji je prije 16 mjeseci pokrenuo uspješnu proizvodnju malča.
„Na prostoru sarajevsko-romanijske regije ima dosta drvoprerađivača ali i neiskorištenog šumskog otpada od kojeg se i pravi malč. Za njegovu proizvodnju koristi se otpad iz drvne industrije – kore, letve i okorci, kao i vršike i grane četinara i bjelogoričnog drveta koji se tretiraju kao šumski otpad. Nјegova upotreba je široka. Koristi se u polјoprivredi kao izolator koji štiti bilјke od toplote ali i čuva određenu količinu vlage u sušnim periodima“, kaže Đorđe.
Dodaje i da je malč našao široku primjenu u dekorisanju i opremanju eksterijera.
„Koristi se za izradu trim staza jer njegova elastičnost najbolјe štiti zglobove sportista i rekreativaca. Izuzetno je pogodan za dječija igrališta i parkove kao dodatna zaštita za djecu, a njegova crvenkasta boja čini ga nezaobilaznim dekorativnim elementom za uređenje bilo kojeg vanjskog prostora – dvorišta, izloga, prodajnih štandova isl. U zavisnosti od potrebe i želјe kupaca, može biti dostupan i u drugim bojama“, objašnjava Gračanin.
Kao student Ekonomskog fakulteta Pale čuo je za Akcelerator program Razvojne agencije Republike Srpske i bez dileme se u njega uklјučio.
„Program je odlično koncipiran i stvarno koristan, naročito početnicima. Svi oni koji imaju neku poslovnu ideju, trebalo bi da urade osnovna istraživanja tržišta, provjere zainteresovanost za tim proizvodom ili uslugom i ukoliko budu imali koliko toliko dobre rezultate ispitivanja, krenu u realizaciju tog poslovnog poduhvata. Ovakvi programi im u tome mogu pomoći. Naravno, potrebna su i određena finansijska sredstva“, ističe Đorđe.
Malč za sada plasira na domaće tržište firmama koje se bave uređenjem eksterijera. Konkurencije u svojoj regiji za sada nema, ali ni dovolјno kapaciteta za plasman većim kupcima.
„Obavio sam neke pregovore, dobio sam određene uslove i sad treba napraviti plan za određeni iskorak“, kaže Đorđe.
