Tri najbolja poslovna plana nastala u okviru radionice „Testiranje poslovne ideje preduzetnika i izrada poslovnog plana“ nagrađena su novčanim iznosima od 1.500 KM, 1000KM I 500 KM.
Radionicu je organizovala Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća u okviru Evropske mreže predzetništva, a bila je namijenjena mladima.
– Nakon radionice kojoj je prisustvovalo 20 kandidata, dali smo rok od mjesec dana kandidatima da naprave vlastite verzije poslovnog plana. Stručna komisija je ocijenila te poslovne planove i donijela odluku da je najbolji poslovni plan „Podizanje plantaže ljeske“ Rajka Kecmana, na drugom mjestu je Tatjana Kuruzović sa „Farmom tovnih junadi“ i na trećem mjestu Jelica Rastoka sa poslovnim planom„Aktivnosti u vezi zdrave hrane“ – kaže Bojan Ćudić, rukovodilac Odjeljenja Evropske mreže preduzetništva.
Dodaje da je Agencija vrlo zadovoljna provedenom obukom i najavljuje organizovanje novih radionica namijenjenih mladima i ženama preduzetnicama.
– U narednom periodu više pažnje posvetićemo realizaciji samih ideja tako da će Agencija pratiti preduzetnike u implementaciji, pružati odgovarajuću podršku kako bi isto tako unaprijedila svoje aktivnosti – ističe Ćudić.
Daljoj podršci u realizaciji poslovne ideje nada se i prvonagrađeni Rajko Kecman, apsolvent na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.
– Moj biznis plan se ogleda u tome podizanju plantaža ljeske. Odlučio sam se za tu ideju, zato što naš zapadni dio Bosne ili ta Krajina sve manje se bavi uzgojem lješnika, a znamo da u samom regionu gledano znači 90% ovaj uvoza lješnika dolazi iz Turske i drugih zemalja, Italija. Ideju planiram da sprovedem u skorije vrijeme, znači dok završim fakultet, najvjerovatnije dok obezbijedim neka sigurnija sredstva i nadam se da će mi Agencija pomoći u tome – kaže Rajko.
Porodično imanje za biznis namjerava iskoristiti Tatjana Kuruzović, apsolvent na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci. Vjeruje da bi to u budućnosti moglo biti samoodrživo.
– Moj poslovni plan podrazumijeva uzgoj tovnih goveda. S obzirom da nemamo dovoljno svojih sredstava mi bismo početni kapital – i u tome je zapravo poslovna ideja, prikupljali od korisnika. Svako bi uplaćivao iznos za nabavku jednog grla i nakon 6 mjeseci ili godinu dana, dobijao bi uloženi dio, a zatim i taj neki prinos na uložena sredstva – pojašnjava Tatjana.
